Osnivanje društva u Hrvatskoj često je prvi konkretan korak za poduzetnike koji žele započeti poslovanje na domaćem tržištu ili iz Hrvatske voditi međunarodne aktivnosti. Iako postupak na prvi pogled može djelovati birokratski, u praksi je dovoljno razumjeti nekoliko osnovnih odluka: koju pravnu formu odabrati, kako provjeriti naziv društva, gdje se predaje dokumentacija i koje prijave slijede nakon upisa u sudski registar.

Za većinu malih i srednjih poduzetnika najčešći izbor su društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno d.o.o., i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno j.d.o.o. Hrvatski sustav predviđa više modela osnivanja, pa se društvo može osnovati kroz START, START Point, e-Sudski registar ili fizičkim putem, pri čemu fizički model ostaje najšire dostupan jer ga mogu koristiti i strani državljani.​

Kod samog početka najvažnija je odluka o vrsti društva. D.o.o. je u pravilu prikladniji za ozbiljnije i dugoročnije poslovne planove, osobito kada postoji više članova, plan ulaganja ili potreba za jačim dojmom stabilnosti prema partnerima i bankama, dok je j.d.o.o. često privlačan onima koji žele krenuti s manjim početnim kapitalom i jednostavnijom početnom strukturom. U oba slučaja riječ je o trgovačkom društvu kapitala, ali se konkretni zahtjevi i poslovni dojam mogu razlikovati.

Jedan od prvih praktičnih koraka je odabir imena društva. Prije konačne odluke preporučljivo je provjeriti postoji li već isto ili slično registrirano ime putem sudskog registra, a korisno je unaprijed pripremiti i nekoliko alternativnih naziva kako bi se izbjeglo vraćanje prijedloga i gubitak vremena. Taj korak djeluje jednostavno, ali često upravo naziv bude prvi razlog za usporavanje postupka.

Nakon toga slijedi izrada osnivačkog akta. Ako društvo osniva jedna osoba, donosi se izjava o osnivanju, a ako društvo osnivaju dvije ili više osoba, sklapa se društveni ugovor. U tim dokumentima određuju se temeljni podaci o društvu, kao što su naziv, sjedište, djelatnosti, temeljni kapital, poslovni udjeli, prava i obveze članova te imenovanje uprave.​

Kod fizičkog osnivanja dokumentaciju je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika. Svi osnivači i druge osobe čiji se potpisi ovjeravaju moraju biti nazočni, a strani državljani pritom moraju imati valjanu putovnicu ili drugu odgovarajuću identifikacijsku ispravu. Nakon ovjere dokumentacija se može proslijediti kroz HITRO.HR, koji služi kao praktična točka za posredovanje prema nadležnim institucijama.

Važno je i pitanje temeljnog kapitala. Prema informacijama objavljenima na gov.hr, najniži temeljni kapital za d.o.o. iznosi 2.500,00 eura, a prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora u novcu uplatiti najmanje četvrtinu preuzetog udjela. Ulog u novcu mora biti u cijelosti unesen u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar.​

Nakon izrade i ovjere akata te uplate potrebnih iznosa slijedi prijava za upis u sudski registar. Kod osnivanja preko HITRO.HR-a dokumentacija se predaje u uredu, nakon čega se predmet kompletira i prosljeđuje nadležnom trgovačkom sudu elektroničkim putem ili u papirnatom obliku ako nisu ispunjeni uvjeti za elektroničku predaju. Ako je dokumentacija uredna i potpuna, trgovački sud prema informacijama HITRO.HR-a može izvršiti upis u roku od pet radnih dana.​

Upisom u sudski registar društvo pravno nastaje i dobiva ključne identifikacijske podatke za daljnje poslovanje. No taj trenutak ne znači da su sve obveze završene, jer nakon registracije slijedi nekoliko administrativnih koraka bez kojih društvo u praksi ne može normalno poslovati.

Jedan od tih koraka je razvrstavanje poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Za to se podnosi odgovarajući zahtjev Državnom zavodu za statistiku, a rezultat je obavijest o razvrstavanju s matičnim brojem i šifrom glavne djelatnosti. U postupcima preko HITRO.HR-a taj dio se može dodatno pojednostaviti jer se obavijest pribavlja elektroničkim putem nakon preuzimanja rješenja o osnivanju.

Nakon toga slijedi otvaranje poslovnog računa u banci. Za banku se u pravilu prilažu rješenje o upisu u sudski registar, obavijest o razvrstavanju prema NKD-u te identifikacijski dokumenti osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu. Tek otvaranjem računa društvo dobiva punu operativnu osnovu za zaprimanje uplata, plaćanja i svakodnevno poslovanje.

Poduzetnici često zaborave da nakon osnivanja slijede i obveze prema drugim javnim tijelima. Društvo, njegovi vlasnici i zaposlenici moraju biti prijavljeni u sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kada za to postoje uvjeti, a potrebno je obaviti i prijavu prema Poreznoj upravi radi upisa u odgovarajuće porezne registre. Ovisno o poslovnom modelu, može biti potrebno i podnošenje zahtjeva za registraciju u sustav PDV-a.

Posebno je važan i Registar stvarnih vlasnika. HITRO.HR izričito navodi da je društvo potrebno prijaviti u Registar stvarnih vlasnika u roku od 30 dana od dana osnivanja, što je obveza koju novi poduzetnici često previdje jer su usmjereni na sudski upis i početak rada. Upravo zbog takvih naknadnih koraka korisno je na osnivanje gledati kao na proces, a ne samo kao na jedan dan registracije.​

Za strane investitore ili osnivače dodatno je važno pitanje dostupnosti pojedinih modela osnivanja. Prema gov.hr, START je namijenjen hrvatskim državljanima, e-Sudski registar hrvatskim državljanima i državljanima EU/EGP-a, dok je fizički put dostupan i stranim državljanima. To znači da strani osnivač u Hrvatskoj i dalje može bez zapreke osnovati društvo, ali mora računati da postupak možda neće biti moguć kroz sve digitalne kanale koji su dostupni domaćim osnivačima.​

U poslovnoj praksi najviše problema obično ne stvara samo pravo osnivanje društva, nego loša priprema prije osnivanja. Ako unaprijed nisu jasno određeni članovi društva, ovlasti direktora, poslovna adresa, glavna djelatnost, računovodstveni model i porezni okvir, osnivanje može formalno proći brzo, ali se stvarni početak poslovanja nepotrebno uspori. Zato je često mudrije nekoliko dana uložiti u pripremu nego kasnije ispravljati osnivačke akte, porezne prijave i interne odnose među članovima društva.

Za ozbiljniji poslovni plan korisno je na samom početku razmišljati i šire od samog upisa. Osnivanje društva nije samo pravna formalnost, nego temelj za buduće ugovore, zapošljavanje, bankarske odnose, porezno planiranje i eventualni ulazak partnera ili investitora. Upravo zato dobro strukturirano osnivanje društva u Hrvatskoj često znači manje pravnih i operativnih problema kasnije.

Pokrenite poslovanje u Hrvatskoj

Ako planirate osnovati društvo u Hrvatskoj, otvoriti poslovanje ili proširiti poslovne aktivnosti na hrvatsko tržište, stojimo Vam na raspolaganju za pravnu pomoć.

Kontaktirajte nas na info@attorneyscroatia.com ili telefonski kako bismo razgovarali o Vašem projektu i pružili pravnu podršku tijekom cijelog postupka osnivanja društva.